Neke se knjige pročitaju jednom. Bhagavad Giti vraćate se, stih po stih, često onda kada je život dovoljno utihnuo da možete slušati. Ne počinje u hramu, nego na bojištu, s vojnikom koji se ne može natjerati da se bori. U nastavku je deset njezinih središnjih ideja, a svaka je povezana sa stihom iz kojeg potječe. Čitajte polako. To će vam se isplatiti.
Imaš pravo izvršavati svoje propisane dužnosti, ali nemaš pravo na plodove svojih djela. Nikada nemoj sebe smatrati uzrokom rezultata svojih djelatnosti niti se vezati za nedjelovanje., Bhagavad Gita 2:47
Bhagavad Gita, što na sanskrtu znači "Pjesma Gospodnja", jedan je od temelja hinduističke tradicije. Ovaj sveti tekst, smješten unutar epa Mahabharata, odvija se kao dijalog između ratničkog princa Arjune i njegova kočijaša, Krišne, koji se u priči otkriva kao utjelovljenje božanskog. Uoči velike bitke Arjuna se ukoči, rastrgan između svoje dužnosti i sumnje. Krišnin odgovor, izgovoren u stanci prije početka borbe, srce je teksta, trajno promišljanje o djelovanju, identitetu i tome kako živjeti sa svrhom. Mnogim čitateljima on pruža most prema duhovnim kipovima i svetim figurama koje drže kao tihi podsjetnik na taj razgovor.
10 temeljnih ideja Bhagavad Gite
-
Besmrtnost duše. Gita uči uravnotežen odnos prema osjetilima, ne potpuno lišavanje, nego zadržavanje užitka u granicama. Kroz tu samodisciplinu, kaže tekst, počinjemo prepoznavati razliku između tijela i sebstva. U tom okviru to razumijevanje ublažava strah od smrti, povlačeći granicu između našeg privremenog fizičkog postojanja i onoga što Gita naziva našom istinskom, vječnom biti. Sanskrt: अन्तवन्त इमे देहा नित्यस्योक्ता: शरीरिण:। अनाशिनोऽप्रमेयस्य तस्माद्युध्यस्व भारत॥ (Poglavlje 2, stih 18) Engleski: Samo je materijalno tijelo prolazno; utjelovljena duša u njemu neuništiva je, neizmjerna i vječna. Stoga se bori, o potomče Bharate.
-
Strpljenje i dharma. Gita strpljenje objašnjava kroz dharmu, ispravno djelovanje i ustrajno ispunjavanje vlastitih dužnosti. Traži od nas da djelujemo smireno i staloženo, čak i kada okolnosti postanu teške. Sanskrt: कर्मण्येवाधिकारस्ते मा फलेषु कदाचन। मा कर्मफलहेतुर्भूर्मा ते सङ्गोऽस्त्वकर्मणि॥ (Poglavlje 2, stih 47)
Engleski: Imaš pravo izvršavati svoje propisane dužnosti, ali nemaš pravo na plodove svojih djela. Nikada nemoj sebe smatrati uzrokom rezultata svojih djelatnosti niti se vezati za nedjelovanje.
-
Joga. Kada izvršavaš svoju dužnost, kaže Gita, nemoj usredotočiti um na dobitak. Glad za profitom ovdje je nazvana glavnim unutarnjim neprijateljem. Uzdiđi se iznad nje i jednako prihvati gubitak i dobitak, radost i tugu, prijatelja i neprijatelja, čast i nečast. Tu vještinu samokontrole tekst naziva jogom. Mnogi čitatelji drže japa malu sa 108 kuglica u blizini upravo za ovakvu postojanu, ponavljanu praksu. Sanskrt: अनाश्रित: कर्मफलं कार्यं कर्म करोति य:। स संन्यासी च योगी च न निरग्निर्न चाक्रिय:॥ (Poglavlje 6, stih 1)
Engleski: Onaj tko izvršava svoju propisanu dužnost ne oslanjajući se na plodove svojih djela istinski je sannyasi (odricatelj) i istinski jogi, a ne onaj tko samo ne pali svetu vatru i ništa ne radi.
-
Svrha života. Gita smatra da svaka osoba ima jedinstvenu svrhu, swadharmu, koja je u skladu s njezinom vlastitom prirodom i mjestom u svijetu. Tekst se iznova vraća ispunjavanju vlastitih dužnosti s predanošću, bez obzira na ishod. To je poziv da prepoznate i slijedite vlastiti poziv, iskreno i bez preuzimanja tuđeg. Sanskrt: श्रेयान्स्वधर्मो विगुण: परधर्मात्स्वनुष्ठितात्। स्वधर्मे निधनं श्रेय: परधर्मो भयावह:॥ (Poglavlje 3, stih 35)
Engleski: Daleko je bolje izvršavati vlastitu, prirodnu propisanu dužnost, iako obilježenu manama, nego izvršavati tuđu propisanu dužnost, makar savršeno. Zapravo, bolje je umrijeti ispunjavajući vlastitu dužnost nego slijediti put drugoga, koji je prepun opasnosti.
-
Božanske manifestacije. U vlastitoj teologiji Gite božansko se shvaća kao jedna stvarnost koja poprima mnoge oblike, kao ideja avatāre, Boga koji se pojavljuje među nama u jednom od tih obličja. U toj se tradiciji to čita kao nit koja omogućuje tekstu da govori kroz različite vjere: kao učenje koje mogu proučavati sljedbenici bilo koje religije, a svatko mu pristupa na vlastiti način. Sanskrt: यदा यदा हि धर्मस्य ग्लानिर्भवति भारत। अभ्युत्थानमधर्मस्य तदात्मानं सृजाम्यहम्॥ परित्राणाय साधूनां विनाशाय च दुष्कृताम्। धर्मसंस्थापनार्थाय सम्भवामि युगे युगे॥ (Poglavlje 4, stihovi 7-8)
Engleski: Kad god dharma počne nestajati, a adharma se povećavati, ja se očitujem. Rađam se u svakom dobu kako bih zaštitio kreposne, uništio zlikovce i ponovno uspostavio dharmu.
Čitateljima koje privlače likovi o kojima Gita govori, širi svijet duhovnih idola i ukrasa za oltar nudi opipljiv način da tu tradiciju drže blizu.
-
Karma. Gita uči da se božansko ne miješa u karmu živih bića. Na staro pitanje, ako Bog postoji, zašto u svijetu ima toliko patnje?, tekst odgovara da u ovom okviru velik dio toga sami stvaramo te da naša sloboda izbora ostaje očuvana. Dodaje i da je djelovanje suptilnije nego što se čini. Sanskrt: कर्मणो ह्यपि बोद्धव्यं बोद्धव्यं च विकर्मण:। अकर्मणश्च बोद्धव्यं गहना कर्मणो गतिः॥ (Poglavlje 4, stih 17)
Engleski: Morate razumjeti prirodu sve troje: preporučenog djelovanja, pogrešnog djelovanja i nedjelovanja. Istina o tome duboka je i teško ju je shvatiti.
-
Iskrenost. Gita gleda dalje od vanjskog obreda, prema iskrenosti koja stoji iza nečijih djela i predanosti. Bio netko odricatelj ili kućedomaćin, kaže tekst, upravo iskrena predanost nosi praksu naprijed; prava duhovnost leži u čistoći namjera, a ne u obliku obreda. Jednostavna gesta to može izraziti: slog Om i štapić tamjana označavaju početak iskrenih pola sata jednako kao i velika ceremonija. Sanskrt: कर्मण्येवाधिकारस्ते... योग: कर्मसु कौशलम्॥ (Poglavlje 2, stih 50)
Engleski: Onaj tko je utemeljen u jogi djeluje vješto i smireno, odbacujući i dobre i loše ishode. Stoga težite jogi, jer joga je vještina djelovanja.
-
Sveopća energija. U 7. poglavlju Krišna daje detaljnu sliku božanskog. Gita uči da je izvor svakog atoma i svega što vidimo oko sebe božansko, odnosno njegova energija, te da je izvor svakoga od nas isti. Tekst nas poziva da tu prisutnost osjetimo posvuda: u vatri, suncu, mjesecu, pa čak i u okusu vode. Sanskrt: अहमात्मा गुडाकेश सर्वभूताशयस्थित:। अहमादिश्च मध्यं च भूतानामन्त एव च॥ (Poglavlje 10, stih 20)
Engleski: O Arjuna, prebivam u srcu svih živih bića. Ja sam početak, sredina i kraj svih bića.
-
Tri gune. Mogli bismo pitati: ako su sve lijepe stvari božanske, što je s onima štetnima? Krišnin je odgovor upečatljiv. U prirodi, uči Gita, ne postoje dobro i zlo kao nepromjenjive kategorije; priroda je božanska energija, a ta se energija kreće kroz tri kvalitete, tri gune. Dobrota (Sattva) donosi znanje, mir i zadovoljstvo. Strast (Rajas) donosi nemirnu želju i težnju, potičući osobu da iz dana u dan radi. Neznanje (Tamas) otupljuje osobu tromošću, težinom i pretjeranim spavanjem. Sanskrt: सत्त्वं रजस्तम इति गुणा: प्रकृतिसम्भवा:। निबध्नन्ति महाबाहो देहे देहिनमव्ययम्॥ (Poglavlje 14, stih 5) Engleski: O Arjuna snažnih ruku, materijalna se energija sastoji od triju guna (načina): sattve (dobrote), rajasa (strasti) i tamasa (neznanja). Ti načini vežu vječnu dušu za prolazno tijelo.
-
Duhovni svijet. Krišna opisuje duhovno područje kao vlastito prebivalište božanskog, gdje nema ni strasti ni neznanja, već samo dobrote i mira. Gita cilj oblikuje ovako: onima koji se s ljubavlju sjećaju božanskog tekst pokazuje to područje kao njihov dom. Ljubav je, prema Giti, njezino krajnje značenje i završna lekcija, a ljubav dolazi kroz sjećanje; zato tekst završava poukom o tome kako držati božansko na umu i nikada dopustiti da izmakne. Sanskrt: ओमित्येकाक्षरं ब्रह्म व्याहरन्मामनुस्मरन्। य: प्रयाति त्यजन्देहं स याति परमां गतिम्॥ (Poglavlje 8, stih 13)
Engleski: Onaj tko napusti tijelo sjećajući se Mene, Vrhovne Božanske Osobe, i pjevajući slog Om, dosegnut će vrhovni cilj.

Trajan utjecaj Bhagavad Gite na modernu jogu
Bhagavad Gita jedna je od filozofskih osnova na kojima počiva moderna joga. Evo kako njezine ideje i danas oblikuju praksu.
Cjelovit pristup
Gita naglašava povezanost uma, tijela i duha. Asane (položaji), pranayama (rad s dahom) i meditacija trebaju djelovati zajedno, a ne odvojeno. Posegnuti za zvučnom zdjelom kako biste smirili um prije čitanja ili prije sjedenja malen je način da poštujete tu cjelovitost, zvukom označavajući prag između djelovanja i bivanja.
Duhovna povezanost
Gita nas poziva da jogu vidimo kao put prema unutarnjoj povezanosti, a ne samo fizičkoj kondiciji. Kako se praksa produbljuje, sugerira tekst, tako se produbljuje i naš osjećaj odnosa sa samima sobom i s nečim većim.
Etičke smjernice
Naglasak Gite na dharmi prenosi se i u etiku prakse. Dobri učitelji nastoje stvarati uključive prostore pune poštovanja, poštujući granice svake osobe umjesto da ih nadjačavaju.
Pranayama
Kontrola daha, pranayama, provlači se kroz Gitin opis postojanosti. Moderna praksa uključuje niz tehnika disanja za okupljanje fokusa i pažnje, slijedeći istu nit kao i tekst.
Ravnoteža između aktivnog i kontemplativnog života
Gita zagovara uravnotežen život: djelovanje (karma joga) povezano s introspekcijom i mirovanjem. Praksa joge odražava to načelo, nudeći i dinamično kretanje i tihe, meditativne sastavnice. Neki čitatelji drže figure joge i meditacije u prostoru za praksu kao podsjetnik na tu ravnotežu.
Povezanost s tradicijom
Čitanje Gite omogućuje praktičaru da se poveže s dugom poviješću i filozofskim korijenima koji stoje u pozadini položaja te da praksu osjeti kao dio nečega starijeg i šireg od prostirke.

Zaključak
Trajna privlačnost Gite proizlazi iz toga koliko je njezina mudrost prenosiva: čitala se na bojištu prije tri tisućljeća, čita se danas u spavaćoj sobi, a pitanja se gotovo nisu promijenila. Tekst pokazuje postojaniji način djelovanja u svijetu: dobro obavljati vlastiti posao, popustiti stisak nad ishodom i često se vraćati onome što je važno. Bilo da joj pristupite na prostirci za jogu ili u tihih pola sata dok je knjiga otvorena, Gita i dalje nudi isti poziv: živjeti malo svjesnije nego dan prije.
Ako se čitanje pretvori u praksu, nekoliko tihih predmeta može vam praviti društvo na tom putu: tamjan od sandalovine i smole za tihi ritual, ručno izrađen dnevnik za vlastita razmišljanja o swadharmi ili ručno klesane figure iz kolekcije ručno klesanih kipova Bude za kontemplativni kutak. Više toga pronaći ćete u širem svijetu duhovnih alata i ritualnih proizvoda, odabranih, kako bi Gita rekla, kao pratitelja prakse, a ne prečaca koji je zaobilaze.


