Neke se knjige pročitaju jednom. Bhagavad Giti vraćate se — stih po stih, često onda kada je život dovoljno utihnuo da možete slušati. Ne počinje u hramu, nego na bojnom polju, s vojnikom koji se ne može natjerati da se bori. U nastavku donosimo deset njezinih središnjih ideja, a svaka je povezana sa stihom iz kojeg potječe. Čitajte ih polako. To će vam se isplatiti.
Imate pravo obavljati svoje propisane dužnosti, ali nemate pravo na plodove svojih djela. Nikada nemojte smatrati sebe uzrokom rezultata svojih postupaka niti se vezati uz nečinjenje. — Bhagavad Gita 2:47
Bhagavad Gita, što na sanskrtu znači „Pjesma Gospodnja”, jedan je od temelja hinduističke tradicije. Ovaj sveti tekst, smješten unutar epa Mahabharate, odvija se kao dijalog između ratničkog princa Arjune i njegova kočijaša Krišne, koji se u priči otkriva kao utjelovljenje božanskog. Uoči velike bitke Arjuna se ukoči, rastrgan između dužnosti i sumnje. Krišnin odgovor, izgovoren u stanci prije početka borbe, srž je teksta — trajno promišljanje o djelovanju, identitetu i tome kako živjeti sa svrhom. Mnogim čitateljima on je most prema duhovnim kipovima i svetim figurama koje čuvaju kao tihi podsjetnik na taj razgovor.
10 temeljnih ideja Bhagavad Gite
-
Besmrtnost duše. Gita uči uravnotežen odnos prema osjetilima — ne potpuno uskraćivanje, nego zadržavanje užitka u određenim granicama. Kroz takvu samodisciplinu, kaže tekst, počinjemo prepoznavati razliku između tijela i sebstva. U tom okviru to razumijevanje ublažava strah od smrti, povlačeći granicu između našeg privremenog fizičkog postojanja i onoga što Gita naziva našom istinskom, vječnom biti. Sanskrt: अन्तवन्त इमे देहा नित्यस्योक्ता: शरीरिण:। अनाशिनोऽप्रमेयस्य तस्माद्युध्यस्व भारत॥ (2. poglavlje, 18. stih) Engleski: Samo je materijalno tijelo prolazno; utjelovljena duša u njemu neuništiva je, neizmjerna i vječna. Zato se bori, o potomče Bharate.
-
Strpljenje i dharma. Gita strpljenje objašnjava kroz dharmu — ispravno ponašanje i ustrajno ispunjavanje vlastitih dužnosti. Poziva nas da djelujemo smireno i sabrano, čak i kada okolnosti postanu teške. Sanskrt: कर्मण्येवाधिकारस्ते मा फलेषु कदाचन। मा कर्मफलहेतुर्भूर्मा ते सङ्गोऽस्त्वकर्मणि॥ (2. poglavlje, 47. stih)
Engleski: Imate pravo obavljati svoje propisane dužnosti, ali nemate pravo na plodove svojih djela. Nikada nemojte smatrati sebe uzrokom rezultata svojih postupaka niti se vezati uz nečinjenje.
-
Joga. Kada obavljate svoju dužnost, kaže Gita, nemojte usredotočiti um na dobitak. Glad za zaradom ovdje se naziva glavnim unutarnjim neprijateljem. Izdignite se iznad nje te gubitak i dobitak, radost i tugu, prijatelja i neprijatelja, čast i nečast promatrajte jednako. Tu vještinu samokontrole tekst naziva jogom. Mnogi čitatelji drže u blizini japa-malu sa 108 kuglica upravo za takvu ustrajnu, ponavljanu praksu. Sanskrt: अनाश्रित: कर्मफलं कार्यं कर्म करोति य:। स संन्यासी च योगी च न निरग्निर्न चाक्रिय:॥ (6. poglavlje, 1. stih)
Engleski: Onaj tko obavlja svoju propisanu dužnost ne oslanjajući se na plodove svojih djela istinski je sannyasi (odricatelj) i istinski jogi — a ne onaj tko samo ne pali svetu vatru i ništa ne radi.
-
Svrha života. Gita smatra da svaka osoba ima jedinstvenu svrhu — svadharmu — koja je u skladu s njezinom naravi i mjestom u svijetu. Tekst se iznova vraća ispunjavanju vlastitih dužnosti s predanošću, bez obzira na ishod. To je poziv da prepoznate i slijedite vlastiti poziv, iskreno i bez preuzimanja tuđeg. Sanskrt: श्रेयान्स्वधर्मो विगुण: परधर्मात्स्वनुष्ठितात्। स्वधर्मे निधनं श्रेय: परधर्मो भयावह:॥ (3. poglavlje, 35. stih)
Engleski: Daleko je bolje obavljati vlastitu prirodnu propisanu dužnost, čak i s nedostacima, nego savršeno obavljati tuđu propisanu dužnost. Štoviše, bolje je umrijeti ispunjavajući vlastitu dužnost nego slijediti put drugoga, koji je pun opasnosti.
-
Božanske manifestacije. U vlastitoj teologiji Gite božansko se shvaća kao jedna stvarnost koja poprima mnoge oblike — ideja avatāre, odnosno pojavljivanja Boga među nama u jednom od tih oblika. Unutar tradicije to se čita kao nit koja tekstu omogućuje da govori različitim vjerama: kao učenje koje mogu proučavati pripadnici bilo koje religije, a svatko mu pristupa na vlastiti način. Sanskrt: यदा यदा हि धर्मस्य ग्लानिर्भवति भारत। अभ्युत्थानमधर्मस्य तदात्मानं सृजाम्यहम्॥ परित्राणाय साधूनां विनाशाय च दुष्कृताम्। धर्मसंस्थापनार्थाय सम्भवामि युगे युगे॥ (4. poglavlje, 7.–8. stih)
Engleski: Kad god dharma počne nestajati, a adharma se povećavati, ja se očitujem. Rađam se u svakom dobu kako bih zaštitio kreposne, uništio zlotvore i ponovno uspostavio dharmu.
Čitateljima koje privlače likovi o kojima Gita govori, širi svijet duhovnih idola i predmeta za oltar nudi opipljiv način da tradiciju zadrže blizu.
-
Karma. Gita uči da božansko ne zadire u karmu živih bića. Na staro pitanje — ako Bog postoji, zašto u svijetu ima toliko patnje? — tekst odgovara da u tom okviru velik dio toga stvaramo sami te da naša sloboda izbora ostaje netaknuta. Dodaje i da je djelovanje suptilnije nego što se čini. Sanskrt: कर्मणो ह्यपि बोद्धव्यं बोद्धव्यं च विकर्मण:। अकर्मणश्च बोद्धव्यं गहना कर्मणो गतिः॥ (4. poglavlje, 17. stih)
Engleski: Morate razumjeti narav svega troje — preporučenog djelovanja, pogrešnog djelovanja i nedjelovanja. Istina o tome duboka je i teško ju je shvatiti.
-
Iskrenost. Gita gleda dalje od vanjskog obreda, prema iskrenosti koja stoji iza nečijih djela i predanosti. Bio odricatelj ili obiteljski čovjek, kaže tekst, upravo iskrena predanost održava praksu — istinska duhovnost leži u čistoći namjera, a ne u obliku obreda. To može sadržavati i jednostavna gesta: slog Om i mirisni štapić označavaju početak iskrenih pola sata jednako kao i veliki obred. Sanskrt: कर्मण्येवाधिकारस्ते... योग: कर्मसु कौशलम्॥ (2. poglavlje, 50. stih)
Engleski: Onaj tko je ukorijenjen u jogi djeluje vješto i smireno, odbacujući i dobre i loše ishode. Zato težite jogi — jer joga je vještina djelovanja.
-
Sveopća energija. U 7. poglavlju Krišna podrobno opisuje božansko. Gita uči da je izvor svakog atoma i svega što vidimo oko sebe božansko — ili, točnije, njegova energija — te da je izvor svakoga od nas isti. Tekst nas poziva da tu prisutnost osjetimo posvuda: u vatri, suncu, mjesecu, pa čak i u okusu vode. Sanskrt: अहमात्मा गुडाकेश सर्वभूताशयस्थित:। अहमादिश्च मध्यं च भूतानामन्त एव च॥ (10. poglavlje, 20. stih)
Engleski: O Arjuna, prebivam u srcu svih živih bića. Ja sam početak, sredina i kraj svih bića.
-
Tri gune. Netko bi mogao pitati: ako je sve lijepo božansko, što je s onime što šteti? Krišnin je odgovor upečatljiv. U prirodi, uči Gita, ne postoje strogo određeni dobro i zlo — priroda je božanska energija, a ta se energija kreće kroz tri svojstva, tri gune. Dobrota (sattva) donosi znanje, mir i zadovoljstvo. Strast (rajas) donosi nemirnu želju i neprestano nastojanje, tjerajući čovjeka da se iz dana u dan trudi. Neznanje (tamas) otupljuje čovjeka tromošću, težinom i pretjeranim spavanjem. Sanskrt: सत्त्वं रजस्तम इति गुणा: प्रकृतिसम्भवा:। निबध्नन्ति महाबाहो देहे देहिनमव्ययम्॥ (14. poglavlje, 5. stih) Engleski: O Arjuna snažnih ruku, materijalna se energija sastoji od triju guna (načina) — sattve (dobrote), rajasa (strasti) i tamasa (neznanja). Ti načini vežu vječnu dušu uz prolazno tijelo.
-
Duhovni svijet. Krišna opisuje duhovno područje kao vlastito božansko prebivalište, gdje nema ni strasti ni neznanja — samo dobrota i mir. Gita cilj oblikuje ovako: one koji se s ljubavlju sjećaju božanskog tekst usmjerava prema tom području kao njihovu domu. Ljubav je, prema Giti, njezino krajnje značenje i završna lekcija — a ljubav dolazi kroz sjećanje, zbog čega tekst završava podučavajući kako božansko zadržati u umu i ne dopustiti da iz njega iščezne. Sanskrt: ओमित्येकाक्षरं ब्रह्म व्याहरन्मामनुस्मरन्। य: प्रयाति त्यजन्देहं स याति परमां गतिम्॥ (8. poglavlje, 13. stih)
Engleski: Onaj tko napusti tijelo sjećajući se Mene, Vrhovne Božanske Osobe, i pjevajući slog Om, postići će najviši cilj.
Trajan utjecaj Bhagavad Gite na suvremenu jogu
Bhagavad Gita jedna je od filozofskih osnova suvremene joge. Evo kako njezine ideje i danas oblikuju praksu.
Cjelovit pristup
Gita naglašava povezanost uma, tijela i duha. Asane (položaji), pranajama (rad s dahom) i meditacija trebaju djelovati zajedno, a ne odvojeno. Posegnuti za zvučnom zdjelom kako biste umirili um prije čitanja ili prije sjedeće meditacije mali je način da poštujete tu cjelovitost — zvuk označava prijelaz između djelovanja i bivanja.
Duhovna povezanost
Gita nas poziva da jogu promatramo kao put prema unutarnjoj povezanosti, a ne samo tjelesnoj kondiciji. Kako se praksa produbljuje, sugerira tekst, tako raste i naš osjećaj odnosa — prema sebi i nečemu većem od sebe.
Etičke smjernice
Naglasak Gite na dharmi prenosi se i u etiku prakse. Dobri učitelji nastoje stvarati uključive prostore pune poštovanja, uvažavajući granice svake osobe umjesto da ih prekoračuju.
Pranajama
Kontrola daha — pranajama — provlači se kroz Gitin prikaz smirenosti. Suvremena praksa uključuje niz tehnika disanja za usmjeravanje koncentracije i pažnje, slijedeći istu nit koju prati i tekst.
Ravnoteža između aktivnog i kontemplativnog života
Gita zagovara uravnotežen život: djelovanje (karma joga) povezano s introspekcijom i mirovanjem. Praksa joge to odražava, nudeći i dinamično kretanje i tihe, meditativne elemente. Neki čitatelji u svom prostoru za praksu drže figure joge i meditacije kao podsjetnik na tu ravnotežu.
Povezanost s tradicijom
Čitanje Gite praktičaru omogućuje povezivanje s dugom poviješću i filozofskim korijenima koji stoje iza položaja — da praksu osjeti kao dio nečega starijeg i šireg od prostirke.
Zaključak
Trajna snaga Gite proizlazi iz prenosivosti njezine mudrosti — čitana na bojnom polju prije tri tisućljeća, čitana danas u spavaćoj sobi, a pitanja se gotovo i ne mijenjaju. Tekst pokazuje postojaniji način djelovanja u svijetu: dobro obavljati vlastiti posao, popustiti stisak nad ishodom i često se vraćati onome što je važno. Bilo da je susrećete na prostirci za jogu ili u tihih pola sata s otvorenom knjigom, Gita stalno nudi isti poziv — živjeti barem malo svjesnije nego dan prije.
Ako se čitanje pretvori u praksu, nekoliko tihih predmeta može vam praviti društvo na tom putu: mirisni štapići od sandalovine i smole za tihi ritual, ručno izrađen dnevnik za vlastita promišljanja o svadharmi ili ručno rezbarene figure iz ponude ručno rezbarenih kipova Buddhe za kutak posvećen kontemplaciji. Više ćete pronaći u širem svijetu duhovnih pomagala i ritualnih predmeta — odabranih, kako bi Gita rekla, kao pratitelja prakse, a ne prečaca koji bi je zamijenili.
