10 Temeljnih Ideja Bhagavad Gite

Imate pravo izvršavati svoje propisane dužnosti, ali niste ovlašteni za plodove svojih djela. Nikada sebe ne smatrate uzrokom rezultata svojih aktivnosti, niti se vežite za neaktivnost. – Bhagavad Gita 2:47

Bhagavad Gita, što znači "Pjesma Gospodnja" na sanskrtu, temelj je hinduizma. Ova sveta spisa, smještena unutar epske Mahabharate, odvija se kao dijalog između ratničkog princa Arjune i njegovog kočijaša, Krišne, koji se otkriva kao inkarnacija božanskog. Na pragu monumentalne bitke, Arjuna se bori s moralnim dilemama i razmatra prirodu svoje dužnosti. Krišnine pouke, izrečene usred bojišta, nude duboke filozofske i duhovne uvide koji i danas duboko odjekuju.

10 Temeljnih Ideja Bhagavad Gite

1. Besmrtnost Duše. Bhagavad Gita uči da se treba umjereno uživati u osjetilnim zadovoljstvima, ne potpunim odricanjem, već njihovim ograničavanjem. Kroz samodisciplinu, može se prepoznati razlika između tijela i sebe. Ovo razumijevanje pomaže ukloniti strah od smrti, jer ističe razliku između našeg privremenog fizičkog postojanja i naše prave, vječne suštine. Sanskrit: अन्तवन्त इमे देहा नित्यस्योक्ता: शरीरिण:। अनाशिनोऽप्रमेयस्य तस्माद्युध्यस्व भारत॥ (Poglavlje 2, Stih 18) Engleski: Samo je materijalno tijelo prolazno; utjelovljena duša unutar je neuništiva, nemjerljiva i vječna. Stoga se bori, o potomče Bharata.

2. Strpljenje i Dharma. Bhagavad Gita uči strpljenju naglašavajući važnost održavanja dharme, ili pravednog ponašanja, i ispunjavanja svojih dužnosti. Naglašava djelovanje s ravnotežom i smirenošću, čak i u izazovnim okolnostima. Sanskrit: कर्मण्येवाधिकारस्ते मा फलेषु कदाचन। मा कर्मफलहेतुर्भूर्मा ते सङ्गोऽस्त्वकर्मणि॥ (Poglavlje 2, Stih 47)

   Engleski: Imate pravo izvršavati svoje propisane dužnosti, ali niste ovlašteni za plodove svojih djela. Nikada sebe ne smatrate uzrokom rezultata svojih aktivnosti, niti se vežite za neaktivnost.

3. Joga. Kad izvršavate svoju dužnost, ne smijete misliti na dobit. Osjećaj dobiti je najveće zlo i glavni neprijatelj u svakome od nas. Morate se uzdići iznad osjećaja dobitka i tretirati gubitke i dobitke, sreću i tugu, prijatelje i neprijatelje, čast i nečast jednako. Ova vještina samokontrole naziva se Joga. Sanskrit: अनाश्रित: कर्मफलं कार्यं कर्म करोति य:। स संन्यासी च योगी च न निरग्निर्न चाक्रिय:॥ (Poglavlje 5, Stih 10)

   Engleski: Onaj koji izvršava svoju dužnost bez privrženosti, predajući rezultate Najvišem Gospodaru, nije pogođen grešnim djelom, kao što list lotosa nije dodirnut vodom.

4. Svrha u Životu. Svaka osoba ima jedinstvenu svrhu, ili swadharmu, koja je u skladu s njihovom urođenom prirodom i društvenim obavezama. Gita naglašava ispunjavanje svojih dužnosti s predanošću, bez obzira na ishod. Ova ideja nas potiče da prepoznamo i slijedimo svoj osobni poziv s iskrenošću i predanošću. Sanskrit: श्रेयान्स्वधर्मो विगुण: परधर्मात्स्वनुष्ठितात्। स्वधर्मे निधनं श्रेय: परधर्मो भयावह:॥ (Poglavlje 3, Stih 35)

   Engleski: Mnogo je bolje izvršavati svoju prirodnu propisanu dužnost, iako s manama, nego izvršavati tuđu propisanu dužnost, iako savršeno. Zapravo, bolje je umrijeti u izvršavanju svoje dužnosti nego slijediti put drugoga, koji je pun opasnosti.

5. Božanske Manifestacije. Iako postoji samo jedan Bog, On može poprimiti različite oblike. Bhagavad Gita usklađuje postojanje različitih religija učenjem da je Avatara Bog koji se manifestira među nama u jednom od Svojih oblika. Stoga Bhagavad Gitu mogu proučavati sljedbenici bilo koje religije. Sanskrit: यदा यदा हि धर्मस्य ग्लानिर्भवति भारत। अभ्युत्थानमधर्मस्य तदात्मानं सृजाम्यहम्॥ परित्राणाय साधूनां विनाशाय च दुष्कृताम्। धर्मसंस्थापनार्थाय सम्भवामि युगे युगे॥ (Poglavlje 4, Stih 7-8)

   Engleski: Kad dharma počne nestajati u zaborav i adharma se poveća, ja se manifestiram. Rađam se u svakom dobu da zaštitim pravednike, uništim zlikovce i uspostavim (i ponovno uspostavim) dharmu.

6. Karma. Bog se ne miješa u karmu živih bića. Bhagavad Gita odgovara na pitanje: "Ako postoji Bog, zašto u ovom svijetu ima toliko zla?" objašnjavajući da mi sami stvaramo to zlo. Bog se ne miješa u našu slobodu izbora. Sanskrit: कर्मणो ह्यपि बोद्धव्यं बोद्धव्यं च विकर्मण:। अकर्मणश्च बोद्धव्यं गहना कर्मणो गतिः॥ (Poglavlje 4, Stih 17)

   Engleski: Morate razumjeti prirodu sva tri — preporučene radnje, pogrešne radnje i neaktivnosti. Istina o ovome je duboka i teška za razumjeti.

7. Iskrenost. Bhagavad Gita nadilazi vanjske rituale i naglašava važnost iskrenosti u djelima i predanosti. Bilo da je netko asket ili kućanica, istinska predanost je ključ duhovnog napretka. Ovo učenje nas podsjeća da prava duhovnost leži u čistoći naših namjera. Sanskrit: कर्मणैव हि संन्यासो निःसिद्ध: कर्मयोगस्य। तस्माद्योगाय युज्यस्व योग: कर्मसु कौशलम्॥ (Poglavlje 4, Stih 17)

   Engleski: Izvršavanjem svojih propisanih dužnosti može se postići najviši stupanj slobode od ropstva. Stoga se trebate posvetiti svojoj dužnosti s velikom pažnjom i brigom.

8. Univerzalna Energija. U Poglavlju 7, Krišna daje detaljan opis Boga. Podrijetlo svakog atoma i svega što vidimo oko sebe je Bog, ili bolje rečeno Njegova energija. Izvor svakog od nas također je Bog. Bhagavad Gita nas uči da uvijek i svugdje vidimo manifestaciju Boga, na primjer: u vatri, u suncu, u mjesecu, pa čak i u okusu vode. Sanskrit: अहमात्मा गुडाकेश सर्वभूताशयस्थित:। अहमादिश्च मध्यं च भूतानामन्त एव च॥ (Poglavlje 10, Stih 20)

   Engleski: O Arjuna, ja sam smješten u srcu svih živih bića. Ja sam početak, sredina i kraj svih bića.

9. Tri Gune. Netko bi mogao postaviti pitanje: ako su sve lijepe stvari Bog, što je s lošim stvarima? Kao odgovor, Krišna daje zadivljujuće objašnjenje fenomena dobra i zla. Zapravo, kaže, u prirodi nema dobra i zla. Priroda je energija Boga, ali ta energija ima tri funkcije, poznate kao tri gune. Dobrota (Sattva) donosi znanje, mir i sreću. Strast (Rajas) donosi beskrajne želje i pohlepu, tjerajući čovjeka da dan za danom radi. Neznanje (Tamas) čini čovjeka sličnim životinji, prekrivenog lijenošću i pretjeranim snom. Sanskrit: सत्त्वं रजस्तम इति गुणा: प्रकृतिसम्भवा:। निबध्नन्ति महाबाहो देहे देहिनमव्ययम्॥ (Poglavlje 14, Stih 5) Engleski: O moćni Arjuna, materijalna energija sastoji se od tri guṇe (načina) — sattve (dobrote), rajasa (strasti) i tamasa (neznanja). Ovi načini vežu vječnu dušu za prolazno tijelo.

10. Duhovni Svijet. Krišna kaže da je duhovni svijet Njegovo prebivalište, gdje nema strasti ni neznanja, već samo dobrote i sreće. Oni koji se stalno s ljubavlju sjećaju Boga doseći će ovo božansko kraljevstvo. Ljubav prema Bogu je krajnje značenje Bhagavad Gite i njezina završna lekcija. Ljubav dolazi kroz sjećanje, a Gita uči kako se može stalno sjećati Boga i nikada Ga ne zaboraviti. Sanskrit: ओमित्येकाक्षरं ब्रह्म व्याहरन्मामनुस्मरन्। य: प्रयाति त्यजन्देहं स याति परमां गतिम्॥ (Poglavlje 8, Stih 13)

    Engleski: Onaj koji napusti tijelo dok se sjeća Mene, Najvišeg Lica, i izgovara slog Om, doseći će najviši cilj.

Trajni Utjecaj Bhagavad Gite na Modernu Jogu

Bhagavad Gita služi kao filozofska osnova za moderne joga prakse. Evo kako njezina mudrost i dalje oblikuje praksu:

Holistički Pristup

Gita naglašava međusobnu povezanost uma, tijela i duha. Joga asane (položaji), pranajama (vježbe disanja) i meditacija rade zajedno kako bi se postiglo holističko blagostanje.

Duhovna Veza

Bhagavad Gita nas potiče da gledamo jogu kao put prema duhovnoj slobodi, a ne samo kao tjelesnu kondiciju. Dok prakticiramo, njegujemo dublju povezanost sa svojim unutarnjim ja i božanskim.

Etičke Smjernice

Naglasak na dharmi u Giti prevodi se u etičke smjernice unutar joga prakse. Joga učitelji nastoje stvoriti inkluzivne i poštovne okoline, poštujući individualna ograničenja.

Pranajama

Važnost kontrole daha (pranajama) istaknuta je u Bhagavad Giti. Joga prakse integriraju različite tehnike pranajame za poboljšanje fokusa, energije i općeg blagostanja.

Ravnoteža između Aktivnog i Kontemplativnog Života

Gita zagovara uravnotežen život, integrirajući djelovanje (karma joga) s introspekcijom i meditacijom. Joga praksa potiče ovu ravnotežu nudeći i dinamičke i meditativne komponente.

Povezanost s Tradicijom

Proučavanje Bhagavad Gite omogućuje praktikantima joge da se povežu s bogatom poviješću i filozofskim temeljima prakse.