Većina nas jogi pristupa kroz tijelo: prostirka razmotana u tihoj prostoriji, položaj koji zadržavamo dok se dah ne smiri. Ipak, tradicija iza tih položaja krije nešto šire: cjelovit način usmjeravanja pažnje i prolaska kroz dan s malo više obzira. Karta tog puta drevna je i blaga. Ne traži od vas da sve učinite odjednom.
Joga seže daleko izvan tjelesne vježbe. Njezina drevnija srž živi u osam udova joge, zapisanih u Patanjalijevim Yoga Sutrama. Taj osmerostruki put, Ashtanga, od sanskrtskih riječi ashta (osam) i anga (udovi), okuplja cijelu praksu u jednu tihu cjelinu, pri čemu je tijelo tek njezina prva vrata.
Osam udova joge
Osam udova nudi okvir za postojan unutarnji i vanjski razvoj. Nisu to koraci kojima se uspinjemo redom, već dijelovi jednog živog bića koje s vremenom istražujemo i utkivamo u život. Zamislite položaje s kojima se većina nas prvo susretne kao ulaz, a ne kao cijelu kuću.
- Yama (etička načela). Načela koja usmjeravaju naš odnos prema svijetu oko nas: nenasilje (ahimsa), istinoljubivost (satya), neotuđivanje tuđeg (asteya), ispravno usmjeravanje energije i samokontrola (brahmacharya) te neposjedovanje (aparigraha).
- Niyama (osobna pravila). Prakse koje njeguju unutarnju disciplinu i samopoštovanje: čistoća (saucha), zadovoljstvo (santosha), predan trud (tapas), samoproučavanje (svadhyaya) i predavanje višoj svrsi (Ishvara Pranidhana).
- Asana (položaji). Aspekt joge koji je na Zapadu najpoznatiji: tjelesni položaji koji stabiliziraju tijelo, opuštaju ga i pripremaju za sjedenje.
- Pranayama (rad s dahom). Rad s dahom i prepoznavanje koliko je usko povezan s našim mentalnim i emocionalnim stanjem.
- Pratyahara (povlačenje osjetila). Okretanje osjetila prema unutra, podalje od privlačnosti vanjskih podražaja.
- Dharana (koncentracija). Usmjeravanje pažnje na jednu točku, dah, mantru ili predmet te njezino zadržavanje.
- Dhyana (meditacija). Stanje smirene, nenaporne zadubljenosti u kojem se um utišava.
- Samadhi (zadubljenost). U Patanjalijevom sustavu to je ud prema kojem put vodi, duboka tišina u kojoj nestaje uobičajeni osjećaj odvojenosti.
Povijesna pozadina osam udova
Osam udova zapisao je maharishi Patanjali u svom ključnom djelu, Yoga Sutre, koje se obično datira oko 400. godine. Riječ sutra znači „nizati ili tkati”, što upućuje na to kako se tih otprilike 195 do 196 aforizama, kratkih i sažetih izreka, međusobno povezuju u cjelovitu filozofiju.
Yoga Sutre podijeljene su u četiri cjeline. Druga, Sadhana Pada (knjiga duhovne prakse), u Sutri 2.29 nabraja osam udova. Patanjali predstavlja osmerostruki put kao način ublažavanja ljudske patnje i približavanja samospoznaji. Tradicija najdublje stupnjeve tog kretanja opisuje vlastitim fazama: prvom apsorpcijom (savikalpa ili samprajnata samadhi), u kojoj još postoji tih osjećaj subjekta i objekta, koja vodi prema potpunijoj apsorpciji (nirvikalpa ili asamprajnata samadhi), pri čemu je kaivalya, oslobođenje, imenovana kao krajnji cilj puta.
Izvorni sanskrt za osam udova, kako se navodi u Sutri 2.29, glasi:
यमनियमासनप्राणायामप्रत्याहारधारणाध्यानसमाधयोऽष्टावङ्गानि ॥ २.२९॥
(Yama niyama asana pranayama pratyahara dharana dhyana samadhi ashtau angani || 2.29 ||)
Za osam se udova zajedno kaže da njeguju skladniji um, tijelo i duh, vodeći praktikanta prema smirenom osjećaju dobrobiti i slobode.
Yama, etička načela
Jogijski put, prema tradiciji, počinje s načelom Yama: etičkim načelima koja oblikuju naš odnos prema svijetu oko nas. Ona su manje popis pravila, a više način ponašanja koji postupno usvajamo. Yama potiče postojanu unutarnju disciplinu, razvoj umjesto prisile, tražeći od nas da utjelovimo vrijednosti poput:
- Ahimsa (अहिंसा). Nenasilje i suosjećanje u mislima, riječima i djelima.
- Satya (सत्य). Istinoljubivost i iskrenost u načinu na koji govorimo i ophodimo se s drugima.
- Asteya (अस्तेय). Neprisvajanje, ne samo tuđih stvari, nego i vremena, energije i ideja.
- Brahmacharya (ब्रह्मचर्य). Klasično, uzdržavanje i pravilno korištenje životne energije; danas se najčešće prakticira kao umjerenost i samokontrola osjetila.
- Aparigraha (अपरिग्रह). Negramzivost i nevezivanje, pronalaženje zadovoljstva u onome što imamo, bez neprestanog gomilanja.
Niyama, osobne prakse
Niyama, drugi ud, usmjerava pažnju prema unutra, na osobne prakse koje oplemenjuju karakter i odlučnost. Dok Yama gleda prema van, Niyama gleda prema domu. Pet Niyama su:
- Saucha (शौच). Čistoća tijela, ali i uma i govora.
- Santosha (संतोष). Zadovoljstvo, pronalaženje mira u onome što jest i zahvalno doživljavanje sadašnjeg trenutka.
- Tapas (तपस्). Disciplirani trud i ustrajnost, toplina postojane predanosti.
- Svadhyaya (स्वाध्याय). Samoproučavanje, čitanje tekstova, promišljanje o vlastitim mislima i postupcima te iskrenije upoznavanje sebe.
- Ishvara Pranidhana (ईश्वरप्रणिधान). U tekstu se predaja božanskom tumači široko kao predaja višoj sili, dubljoj svrsi ili jednostavno otpuštanje potrebe za kontrolom.
Niyama je tih, svakodnevni rad. Mnogi smatraju da vođenje dnevnika za samoproučavanje i razmišljanje daje Svadhyayi mjesto gdje može živjeti, prostor za uočavanje onoga što se ponavlja i onoga što se mijenja.
Asana, tjelesni položaji
Asana, najprepoznatljivije lice joge na Zapadu, praksa je tjelesnih položaja. Riječ potječe od sanskrtske riječi za „sjedalo” i izvorno se odnosila na stabilan sjedeći položaj, tijelo dovoljno smireno da sjedi i diše.
Mnogi položaji odgovaraju meditaciji, ali srž asane jest pronalaženje položaja, Sthira Sukhasane, koji vam omogućuje da budete stabilni, udobno smješteni i mirni. Stabilan jastuk za sjedenje može činiti razliku između sjedenja i udobnog sjedenja, a ta mala razlika često odlučuje hoćete li ponovno sjesti sutra.
Na dubljoj razini, asana se bavi povezivanjem uma, tijela i daha u jedno. Dok zadržavate položaj, pažnja se s površine tijela premješta prema nečemu tišem što se nalazi ispod.
Vrijedi se prisjetiti da je asana samo jedan od osam udova. Sama po sebi nudi mnogo, ali prema tradiciji, potpunija preobrazba navodno dolazi iz rada sa svih osam zajedno.
Pranayama, praksa disanja
Pranayama, četvrti ud, bavi se dahom. Riječ potječe od dvaju sanskrtskih korijena: prana, što znači „dah” ili „životna snaga”, i ayama, što znači „proširenje” ili „regulacija”.
Dah je usko povezan s umom. Pranayama prepoznaje tu povezanost i nježno radi s njom, a prema tradiciji, reguliranje daha navodno donosi mir, usredotočenost i smirenu stabilnost. Mnogi vole najprije namirisati zrak, možda s pomoću nekoliko kapi eteričnog ulja za praksu disanja, kako bi osjetila znala da je vrijeme za usporavanje.
Postoje mnoge tehnike, a svaka ima svoj karakter. Neke od češćih uključuju:
- Ujjayi Pranayama (pobjednički dah). Blago sužavanje grla stvara tih zvuk nalik šumu oceana pri svakom udahu i izdahu.
- Nadi Shodhana (naizmjenično disanje kroz nosnice). Disanje kroz jednu pa drugu nosnicu; prema tradiciji, kaže se da tako dvije strane dolaze u ravnotežu.
- Kapalbhati (dah koji obasjava lubanju). Snažnija tehnika brzih, snažnih izdaha praćenih pasivnim udasima.
Praktikanti opisuju pranajamu kao način smirivanja uma i uspostavljanja ravnoteže energije. Kada se radi s dahom, i ostatak prakse često postaje smireniji.
Pratyahara, povlačenje osjetila
Pratyahara, peti ud, jest praksa povlačenja osjetila prema unutra, od stalne privlačnosti svijeta. Riječ je o popuštanju stiska ometanja i usmjeravanju pažnje prema unutarnjem krajoliku.
Pratyaharu je moguće prakticirati na nekoliko načina, uključujući:
- Blago zurenje u jednu točku (Trataka). Odmaranje pogleda na predmetu, klasično na jednom plamenu svijeće u koji se gleda, kako bi se um sabrao i smetnje nestale.
- Zatvaranje očiju i praćenje daha. Jednostavna praksa koja usidruje pažnju iznutra i razvija unutarnju svjesnost.
- Otpuštanje vanjskih zvukova. Vježbanje na tihom mjestu ili upotreba čepića za uši kako bi se ublažila vanjska buka.
Pratyahara je prirodan prag na putu; priprema za dublju tišinu koja slijedi. Neki taj prag vole označiti mirisnim štapićem koji označava početak prakse, malim signalom da je ovo vrijeme izdvojeno.
Dharana, koncentracija
Dharana, šesti ud, jest usredotočena koncentracija: usmjeravanje pažnje na jednu točku, dah, mantru ili predmet te njezino zadržavanje na tome.
Dharana trenira um da ostane usmjeren i da se odupre skretanju pažnje. Ta je postojanost ono što omogućuje dublju meditaciju. Može se prakticirati na nekoliko načina, uključujući:
- Ponavljanje mantre. Tiho ili naglas ponavljanje riječi ili izraza, „Om” ili osobne afirmacije. Japa mala za praćenje ritma mantre daje rukama nešto čime se mogu baviti dok um ostaje uz zvuk.
- Praćenje daha. Promatranje njegova prirodnog toka bez pokušaja da ga oblikujete.
- Zadržavanje slike. Usmjeravanje uma na mentalnu sliku, cvijet, simbol ili mandalu.
Dhyana, meditacija
Dhyana, sedmi ud, jest sabrana meditativna zadubljenost. Um se tada bez napora usredotočuje, a brbljanje misli i briga počinju jenjavati.
Dhyana se na Zapadu često jednostavno naziva „meditacijom”, no ova tradicija podrazumijeva više od mirnog sjedenja. Opisuje stanje tihe, sabrane pažnje u kojem uobičajeni osjećaj zasebnog sebstva postaje sve slabiji. Mnogi praktičari smatraju da zvuk koji umiruje um prije meditacije olakšava prijelaz, dok ujednačen ton zdjele za pjevanje, odsviran na početku i kraju sjedenja, praksi daje jasan okvir.
Dhyani se može pristupiti na mnogo načina, a svima je cilj umirivanje uma. Neke uobičajene prakse uključuju:
- Transcendentalna meditacija (TM). Tiho ponavljanje mantre radi smirivanja izvan površinskih misli.
- Vipassana (meditacija uvida). Promatranje misli, osjeta i emocija dok se pojavljuju i prolaze, bez prosuđivanja.
- Zazen (zen-meditacija). Sjedenje u tišini, uz oslanjanje na dah ili jednostavno na sadašnji trenutak.
Samadhi, zadubljenost
Samadhi, osmi ud, cilj je prema kojemu put vodi. U Patanjalijevom okviru opisuje se kao duboka zadubljenost u kojoj se doživljajna odvojenost između sebe i svega ostalog rastapa, a za praktičara se kaže da počiva u dubokoj, prostranoj tišini.
Tradicija smatra da se Samadhi ne može postići silom truda ili snagom volje. O njemu se govori kao o nečemu što postupno sazrijeva nakon godina strpljive prakse - ne može se zgrabiti, već mu treba dopustiti da se dogodi.
Svrha osam udova
U tradiciji osam udova vode prema Samadhiju, no samo putovanje donosi preobrazbu. Yama i Niyama postavljaju temelj ispravnog ponašanja i samodiscipline. Asana (položaji) i Pranayama (praksa disanja) pripremaju tijelo i um za sjedenje. Pratyahara (povlačenje osjetila), Dharana (koncentracija) i Dhyana (meditacija) usavršavaju pažnju i usmjeravaju je prema unutarnjoj tišini.
Prakse Ashtanga joge
Ashtanga joga, snažan i strukturiran oblik prakse, oslanja se na učenja Sri K. Pattabhija Joisa. Slijedi utvrđen slijed položaja (asana) fiksnim redoslijedom, pri čemu je svaki povezan s dahom (vinyasa). Postoji nekoliko serija, sve težih; prve se najčešće prakticiraju:
- Primarna serija (Yoga Chikitsa). Temeljni slijed; praktičari ga opisuju kao pročišćavajući i uzemljujući, a dobro odgovara početnicima.
- Srednja serija (Nadi Shodhana). Nadovezuje se na Primarnu seriju, s zahtjevnijim položajima i dubljim rotacijama za koje se kaže da djeluju na energetske kanale (nadije).
- Napredne serije (Sthira Bhaga), tradicionalno Napredna A i B (kasnije proširene prema A, D). Zahtijevaju znatnu snagu i fleksibilnost te ih pokušavaju izvoditi samo iskusni praktičari pod vodstvom kvalificiranog učitelja.
Ashtanga joga nagrađuje ustrajnu i dosljednu praksu. Učenici obično neko vrijeme ostaju uz jednu seriju prije nego što prijeđu na sljedeću, a upravo je ponavljanje smisao - ono gradi snagu i fleksibilnost uz usredotočenost i disciplinu.
Zašto prakticirati osam udova?
Osam udova nudi put prema životu s malo više mira, jasnoće i samospoznaje. No zašto krenuti njime? Tradicija upućuje na ono što praksa može tiho donijeti tijelu, umu i duhu.
Povratak sebi
U Sutri 2.28 Patanjali nudi ovo:
Yoga anga anushtanat ashuddhi kshaye jnana diptir aviveka khyateh (2.28). Ustrajnom praksom osam udova joge nečistoće se troše, a svjetlost mudrosti i razlučivanja zasja.
Kako se osam udova isprepliće sa životom, postaju alat za samoistraživanje. Nježno troše „nečistoće“, umorne misli, navike i obrasce koji nas zamagljuju, kako bi „svjetlost mudrosti“ imala prostora prodrijeti i kako bi se moglo ugledati nešto iskrenije.
Cjelovit pristup osobi
Dok se neke prakse posvećuju samo tijelu ili samo umu, osam udova drži svaki dio na okupu. Nisu zasebni koraci, nego međusobno povezane prakse koje djeluju kao cjelina:
- Etička načela (Yama i Niyama) čine temelj ispravnog ponašanja i samodiscipline.
- Položaji (Asana) i praksa disanja (Pranayama) pripremaju tijelo i um za meditaciju.
- Povlačenje osjetila (Pratyahara), koncentracija (Dharana) i meditacija (Dhyana) izoštravaju pažnju i vode prema unutarnjoj tišini.
Praksa koja se razvija
Osam udova nije brzo rješenje, nego praksa koja sazrijeva s vremenom. Uz strpljenje, praktikanti opisuju niz promjena:
- Fizički. Veća snaga, fleksibilnost i uravnotežen osjećaj dobrobiti.
- Mentalno. Oštrija koncentracija, manje stresa, stabilnije emocije.
- Duhovno. Dublja svjesnost o sebi, bliskija povezanost sa sadašnjim trenutkom i obnovljen osjećaj svrhe.
Dar u nama
Osam se udova ponekad uspoređuje s nogama stolice, pri čemu svaki podupire cjelinu. Prakticirani zajedno, stvaraju tihu sinergiju. Kako kaže Gurudev Sri Sri Ravi Shankar:
Joga ima osam udova kao što stolica ima četiri noge. Dakle, ako povučete jednoga, sve će ostalo doći. [...] Kada se tijelo razvija, cijelo se tijelo razvija zajedno. Zato Patanjali kaže da su to svi udovi joge (a ne koraci joge).
Završna misao
Joga nudi put mnogo širi od svojih položaja. Osam udova, kako ih je Patanjali zapisao, pružaju cjelovit okvir za samootkrivanje, etiku, disciplinu, dah i mirnoću, isprepletene u jednu cjelinu. Prakticirani tijekom vremena, unose malo više mira, jasnoće i povezanosti u svakodnevicu. Ako vas put privlači, možete istražiti širi svijet alata za svjesnost i duhovnost koji je izrastao oko njega.
Gdje god se nalazili na tom putu, neka vaša praksa ostane tiho putovanje učenja, rasta i povratka.
