Neke su ideje dovoljno stare da su u svijetu urezale svoj trag. Budina učenja među njima su. Započela su na putu u sjevernoj Indiji prije dvije i pol tisuće godina i još su uvijek ovdje, u tihoj jutarnjoj meditaciji, u odluci da govorimo ljubaznije, u maloj odluci da usporimo. Ovo je nježan pregled toga odakle su ta učenja potekla i što traže od nas, ponuđen kao kulturni i povijesni kontekst, a ne kao vjerovanje koje treba prihvatiti. Čitajte ono što vam je korisno, a ostalo ostavite.
Rani život Siddharthe Gautame
Čovjek koji je postao Siddhartha Gautama, Buddha, tradicionalno se smješta u razdoblje od šestog do petog stoljeća pr. Kr. (najčešće oko 563. pr. Kr.). Rođen je u Lumbiniju, malom kraljevstvu podno himalajskog gorja, na području današnjeg Nepala, u kraljevskoj obitelji klana Shakya. Prema svim zapisima, njegov rani život bio je ispunjen udobnošću i zaštićenošću, daleko od svakodnevnih teškoća običnih ljudi.
Kako pripovijest kaže, njegov otac čuo je proročanstvo da bi dječak jednoga dana mogao postati veliki duhovni učitelj. Kako bi ga ipak zadržao na prijestolju, mladog je princa držao unutar zidina palače, okruženog udobnošću i podučavanog vještinama primjerenima njegovu položaju. Neko je vrijeme to djelovalo.
A onda se Siddhartha, u dobi od dvadeset i devet godina, tijekom izleta izvan palače susreo s onim što predaja naziva Četiri prizora: starcem, bolesnikom, mrtvim tijelom i lutajućim asketom. Prva su mu tri prizora pokazala istine od kojih je cijeli život bio zaštićen: da starimo, da se razbolijevamo i da umiremo. Četvrti, asket, držao se spokojno suočen sa svime time. Taj ga je kontrast duboko uznemirio.
Prema pripovijesti, ti su prizori promijenili sve. Otvorili su pitanje koje više nije mogao odložiti: zašto patimo i postoji li put kroz patnju? To ga je pitanje navelo da ostavi kraljevski život i krene na dugu potragu koju predaja pamti kao početak budizma, put koji je od tada milijunima ljudi pomagao u vlastitoj potrazi za smislom i postojanošću.
Četiri plemenite istine
U budističkom učenju Četiri plemenite istine temelj su, jasan okvir za razumijevanje patnje, njezina izvora i načina na koji se može ublažiti. One su manje doktrina u koju treba vjerovati, a više slijed s kojim treba mirno ostati.
- Dukkha (patnja), život u sebi nosi patnju. Ne samo oštru bol bolesti, starenja i gubitka, nego i suptilniju bol prolaznosti te tihu nezadovoljnost koja slijedi čak i nakon naših užitaka.
- Samudaya (izvor), ta patnja ima uzrok koji se nalazi u žudnji i vezanosti. Predaja uči da nas vezivanje uz užitke, posjede, pa čak i vlastita mišljenja vodi prema patnji jer se sve to mijenja i prolazi.
- Nirodha (prestajanje), patnja može prestati. Otpuštanjem stiska žudnje učenje nudi oslobođenje koje naziva nirvanom: prestanak patnje i dubok, trajan mir.
- Magga (put), postoji način da krenemo prema tom oslobođenju: Plemeniti osmerostruki put, praktičan vodič za etički i mentalni razvoj koji obuhvaća ispravno razumijevanje, namjeru, govor, djelovanje, način života, trud, svjesnost i koncentraciju.
„Korijen patnje je vezanost.”, učenje pripisano Buddhi
Osmerostruki put
Ako Četiri plemenite istine imenuju problem, Osmerostruki put praktičan je odgovor: osam isprepletenih niti prakse, kojima se ne uspinje redom, a koje predaja nudi kao korake prema slobodi od kruga patnje.
- Ispravno razumijevanje, jasno sagledavanje Četiriju plemenitih istina.
- Ispravna namjera, usmjeravanje uma prema dobroti i podalje od nanošenja štete.
- Ispravan govor, govorenje istine, bez namjere da povrijedimo.
- Ispravno djelovanje, etično i pažljivo postupanje.
- Ispravan način života, zarađivanje za život na način koji nikome ne šteti.
- Ispravan trud, usmjeravanje uma prema korisnim stanjima.
- Ispravna svjesnost, ostajanje svjesnim misli, osjećaja i sadašnjeg trenutka.
- Ispravna koncentracija, smirivanje uma ustrajnom meditacijom.
Tri dragulja
Tri dragulja, koja se nazivaju i Trostruki dragulj ili Triratna, ono su čemu se budisti tradicionalno okreću i u čemu traže utočište. Tri su: Buddha, Dharma i Sangha.
- Buddha, sam Siddhartha Gautama, učitelj koji je pronašao i podijelio put. U predaji riječ „Buddha” upućuje i na mogućnost buđenja koja, kako se smatra, počiva u svakom biću.
- Dharma, cjelina njegovih učenja: razumijevanje patnje, njezina prestanka i puta koji do njega vodi, zajedno s duhovnim učenjima koja su proizašla iz njegovih uvida.
- Sangha, isprva zajednica redovnika i redovnica, a s vremenom šira zajednica praktičara koji jedni druge podržavaju na putu.
Prema predaji, Tri dragulja zajedno nude vodstvo, učenje i društvo svakome tko hoda tim putem, podsjećajući da ovaj posao nikada nije bio zamišljen kao nešto što treba činiti sam.
Karma i ponovno rođenje
U budističkom učenju karma i ponovno rođenje opisuju dugotrajni kontinuitet života. Budisti karmu ne shvaćaju samo kao djelovanje, nego i kao namjeru, volju koja stoji iza djela. Predaja uči da svaka misao i svaki čin, bili blagi ili neblagi, nose posljedice koje se šire dalje, oblikujući ne samo ovaj život nego, prema učenju, i živote koji dolaze.
Ponovno rođenje, kako ga budizam objašnjava, razlikuje se od reinkarnacije prisutne u nekim drugim tradicijama. Prema ovom učenju, nije riječ o nepromjenjivoj duši koja cijela prelazi iz jednog tijela u drugo. Umjesto toga opisuje se kao kontinuitet svijesti, tok uma koji nosi tragove prošlih djela i nakon smrti nastavlja teći u novo postojanje. Nit se nastavlja; prenosi se obrazac, a ne trajno ja.
Ovaj krug rođenja, smrti i ponovnog rođenja predaja naziva samsarom, a održavaju ga neznanje (avidya) i žudnja (tanha). Ipak, učenje kaže da se taj krug može prekinuti buđenjem koje naziva nirvanom. Njegujući mudrost, etično ponašanje i discipliniran um, osoba navodno može nadići karmički krug i dosegnuti ono što predaja opisuje kao krajnji mir.
Meditacija i svjesnost
Meditacija u budističkom smislu više je od opuštanja. To je ustrajna praksa svjesnosti, promatranje kako se misli i osjeti pojavljuju i prolaze bez vezivanja uz njih te izravno upoznavanje s time koliko je sve prolazno. Ova vrsta meditacije svjesnosti način je na koji se njeguju Ispravna svjesnost i Ispravna koncentracija iz Osmerostrukog puta, a mnogi koji je prakticiraju primjećuju da se veća uravnoteženost i jasnoća prenose i u svakodnevne dane.
Za početak ne mora biti složeno. Nekoliko minuta svjesnog disanja kao svakodnevnog rituala sasvim je dovoljno. Neki vole nekoliko oslonaca za osjetila, zvuk udarene zdjele koji otvara i zatvara meditaciju ili malo mirisa koji stvara ugođaj za praksu. Ništa od toga ne obavlja posao umjesto vas. Samo drži ton dok vježbate.
Srednji put
Srednji put Budin je savjet da izbjegavamo obje krajnosti: ni juriti za svakim užitkom ni kažnjavati tijelo strogim odricanjem. On nije samo filozofija, nego i način života: tiha potraga za ravnotežom u etici, umu i navikama, bez pretjerane popustljivosti i nepotrebne strogosti.
U svakodnevnom smislu to je jednostavno - ravnoteža. Odmarati se bez bježanja od svega. Biti discipliniran bez otvrdnuća. To je manje pravilo, a više poziv da primijetimo kada smo previše skrenuli na jednu stranu i ponovno pronađemo oslonac. Većina svjesnog življenja pokazuje se upravo tako: kao mala, ponavljana korekcija.
Suosjećanje i ljubaznost
U budizmu suosjećanje (Karuna) i ljubaznost (Metta) nisu samo osjećaji, nego i prakse, njegovana želja za dobrobiti svih bića, ukorijenjena u osjećaju koliko su naši životi duboko povezani. Predaja ih razvija posebnim meditacijama, poput Metta Bhavane, u kojoj se misli topline najprije usmjeravaju prema sebi, a zatim prema van, šireći krug sve dok ne obuhvati svako živo biće.
To je spor i nenametljiv rad koji tiho donosi stabilnost. Njegovanje ljubaznosti i suosjećanja na ovaj način mnogima je mjesto na kojem se duboka spokojnost te tradicije najjasnije osjeti, ne kao nešto stečeno, nego kao nešto otkriveno.
Budizam u svakodnevnom životu
Mnogima je budizam manje religija kojoj se treba priključiti, a više leća kroz koju žive, ona koja upućuje na etičan život, pažnju i nešto više mudrosti o sebi i svijetu. Ne morate prihvatiti sve da biste pronašli nešto korisno u samo jednoj ideji.
Otkrivanje budizma
Učenja oživljavaju manje u njihovom razumijevanju, a više u laganom življenju nekih od njih. To može započeti s tek nekoliko minuta svjesnog disanja ujutro. Nekima mali predmet pomaže zadržati namjeru, poput niza molitvenih perli za meditaciju koje prstima i umu pružaju oslonac ili male Budine statue na polici kao tihog svakodnevnog oslonca. U budističkim kulturama mirisni štapići mogu pomoći koncentraciji tijekom meditacije, označavajući prijelaz iz uobičajenog vremena u ono posvećenije pažnji.
Nijedan od tih predmeta ne čini ništa sam od sebe. Kada se upotrebljavaju svjesno, stvaraju ugođaj i drže ton dok vježbate. Odaberite ono što vam se iskreno obraća i dopustite mu da postane dio vašeg malog rituala, a ostalo pustite da se odvija vlastitim ritmom.
